Zašto je potres u Turskoj bio tako strahovito razoran? Seizmolog objašnjava: “Nažalost, dogodio se najgori scenarij.
Strahoviti potresi, prvo onaj od 7,8, a zatim od 7,5 te deseci naknadnih tresli su danas Tursku i Siriju. Prema posljednjim podacima, broj poginulih veći je od 2600.
Turska je na osjetljivom seizmološkom području, između arapske i afričke tektonske ploče, a sama zemlja leži na anadolskoj ploči. Seizmolog Snježan Prevolnik u Dnevniku Nove TV objasnio je što se dogodilo i što je uzrokovalo takav snažan potres.
“Turska se nalazi na jednom od seizmički najaktivnijih područja na svijetu. Ovaj potres danas dogodio se u zoni kontakta tri seizmotektonske ploče. Imamo jednu veću, afričku ploču, i dvije manje, arapsku i anadolijsku, na kojoj se nalazi Turska”, rekao je Prevolnik.
“Međusobni pomaci između tih ploča su reda veličine 20-ak mm godišnje. Kad gledate koliko se tu pomaka akumulira za skoro 200 godina, to su jako veliki pomaci. I onda se oni oslobađaju u obliku velikih potresa. Zato na tom području imamo i česte i jake potrese”, pojasnio je i povukao paralelu s Hrvatskom, gdje su ti pomaci tri do četiri milimetara godišnje.
“To je razlog zašto na našem području nemamo toliko često jakih potresa i nemamo potresa ovakvih magnituda”, dodao je stručnjak.
Oslobodio 125 puta više energije nego potres na Banovini
Koliko je ovo jači potres od onog na Banovini?
“Ovo je 7,8 i on je oslobodio 125 puta više energije nego petrinjski potres”, objasnio je.
U najmanje 20 turskih gradova zgrade su se srušile. Stručnjak je objasnio zašto je potres bio tako razoran.
“Nekoliko je faktora zašto se to dogodilo. Što se dogodilo danas, bilo je worst-case scenario. Prvi faktor je da je ovo bio nevjerojatno snažan potres. Ruptura koja odgovara ovom potresu duljine je oko 250 kilometara. Jako velika ruptura se dogodila. I dogodila se relativno plitko na površini, na dubinama do 20 km. Tako da se jako velik dio oslobođene energije oslobodilo na površinu, na ljude i na građevine.
“Posjetite Istanbul dok je još u ovom obliku…”
Treći faktor je gusta naseljenost. U samom širem epicentralnom području imamo milijunske gradove. Četvrti faktor je vrijeme kada se dogodio, ujutro u 4:17 po lokalnom vremenu, kada je većina stanovništva bila u objektima”, objasnio je Prevolnik.
Ovo je, kaže, najjači potres koji se dogodio na istočnonadolskom rasjedu. Stoga je slaba vjerojatnost da će se dogoditi jači potres.
Anadolska ploča ima i sjeverni rasjed, koji prolazi kroz Istanbul. Prevolnik se prisjetio riječi svojeg kolege.
“Prije nekoliko godina jedan je ugledni turski seizmolog gostovao u Hrvatskoj. Imao je predavanje i završio ga rečenicom ‘posjetite Istanbul dok je još uvijek u ovom obliku’. Nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada. Turska je toga svjesna”, kazao je.
Na pitanje može li ga potaknuti ovakav potres na drugom kraju zemlje, odgovara: “Udaljenost je vrlo velika.”
Mogu li potresi u Turskoj imati veze s potresima u Hrvatskoj?
“Postoji neka generalna veza. Uzrok potresa u cijelom svijetu je tektonika ploča. Ako gledamo uzrok nastanka potresa, da, imaju veze. Ali da bi potres u Turskoj mogao trigerirati neki potres u Hrvatskoj, to ne”, kaže.
Rekao je i da se dnevno u Hrvatskoj zabilježi gotovo jedan potres u satu, godišnje oko 12 ili 13 tisuća potresa, a u posljednje tri godine i više.
