Prisutnima se među prvima obratio predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti akademik Mehmed Akšamija, ukazujući na važnost postojanja ovog instituta.
„Mi koji smo odlučili na sebe preuzeti odgovornost i težinu čina za uspostavljanje, nesmetan rad i odgovarajuću produkciju takvih institucija duha i nauke, kakva je BANU i njen Institut, do sada smo savladali inerciju naše intelektialne i političke javnosti, prebrodili osuđivanja i negacije, ulaske i izlaske zadovoljnih i nezadovoljnih pojedinaca, te činom osnivanja instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka, na čijem se čelu nalazi akademik Šerbo Rastoder, dokazujemo da osnivanje BANU i njenog Instituta, nije intelektualna avantur, pogotovo ne neki promašaj, nego akutna potreba i zadatak na čijem realiziranju želimo da učestvuje cijela naša javnost, kako bi se i naš narod mogao konačno predstaviti i ponositi takvim institucijama, kao što se svi drugi narodi oko nas predstavljaju i ponose svojim akademijama nauka i umjetnosti, institutima i njihovim edicijama.“
Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. Rifat Škrijelj istakao je da je ovaj institut popput isturenog odjeljenja Univerziteta u Sarajevu, u smislu prikupljanja i obrade građe iz historije, antropologije i ostalih naučnih disciplina koje su potrebne da na prostoru ostave pisani trag za generacije koje dolaze.
„Na toj vjetrometini na kojoj je historija ostavljala u prošlosti pustoš i preživaljavali samo najuspješniji i najotporniji, ovaj Institut će biti svjedočanstvo za budućnsot. Ono što želim kazati jeste da prirodne vrijednosti, historijske vrijednosti, a posebno demografske promjene koje su u Sandžaku ostavile ozbiljne tragove u prošlosti, ovaj Institut ima pune ruke posla i njegovi istraživači će imati u budućnsoti mnogo toga da urade. Demografija Sandžaka je ili falsificirana bila u prošlosti, ili nedovoljno obrađena, ili je krivo prikazivana, kako bi osvajači i agresori različite kategorije zločinaca koje su defilovale tim prostorima, na jednoj strani prikrivale zločine, a na drugoj strani pravile temeljitije pripreme za buduće. Ovaj Institut će, pretpostavljam, pored ostalog i preventivno djelovati na one koji su planirali lošu budućnost tom prostoru i sa tog stanovišta, dozvolite mi da čašću i funkcijama koja vam pripada, primite čestitke u moje ime i u ime Univerziteta u Sarajevu kao najvećeg univerziteta u Bosni i Hercegovini, na čijem čelu se nalazim već drugi mandat i otvaram prostor za saradnju sa našim Institutom za historiju Univerziteta u Sarajevu, kao jednom od organizacionih jedinica.“
General Sefer Halilović čestitao je organizatorima osnivanje ovog Instituta:
„Mislim da je ovaj institut, ako bude, a nadam se da hoće, uporan i radan u svojoj misiji, popuniti mnoge praznine u našim glavama koje ostaju. Složili se sa mnom ili ne, ali pored završenih visokih škola, fakulteta, studija na većim univerzitetima, postoji jedna nauka koju smo mi čitavo vrijeme učili na pogrešan način, zapravo nas su učili pogrešnoj historiji. I onoliko koliko nam trebaju za opstanak voda i zrak, toliko nam je za budućnost bošnjačkog naroda Bosne i Hercegovine i Sandžaka, je potreban jedan ovakav institut koji će na pravi način razjasniti sve one praznine ii demantovati sve one laži koje su nastale u velikosrpskim i velikohrvatskim kuhinjama gdje su negirali naše postojanje i gdje su negirali postojanje naše države”, naglasio je Halilović.
Predsjednik Nacionalnog savjeta Luksemburga za strance Munir Ramdedović poručio je da ovaj Institut može biti jedna prekretnica saradnje između dijaspore i matičnih država sa prostora Balkana.
„Ja sam dosta aktivan i u tom dijelu integracija naših građana u evropsko ili lukseburško društvo i znam koliko je mojoj generaciji stalo da naša djeca imaju povezanost sa državom iz koje mi dolazimo. Naša djeca vladaju najvisočijim evropskim i svjetskim standardima, govore sve svjetske jezike i naša je obaveza da tu djecu zadržimo i da tu djecu iskoristimo na pravi način i da se ona natječu u znanju ovdje sa našom djecom.”
Prezentacija Instituta organizirana je u okviru manifestacije History fest Sarajevo, u čije ime se prisutnima obratio prof. dr. Husnija Kamberović.
„Vjerujem da ovaj institut ima perspektivu i ima mogućnosti, šanse i budućnosti, jedino ukoliko se dosita isntinski bude bavio naukom. Vjerujem da će prof. Rastoder, kao što je i najavljeno u osnivačkim aktima i onome što smo do sada mogli čuti oko ideja osnivanja instituta, da će se držati tih naučnih kriterija i nama i niko uopće ne bi trebali smetati, nego bi zapravo trebali svi pružiti podršku institucijama koje žele naučno istraživati prošlost.“
Muftija sandžački hfz. Abdurrahman ef. Kujević obratio se prisutnima u ime predsjednika Upravnog odbora Instituta, naglašavajući da ovaj narod korača čvrsim koracima ka stabilnoj naciji.
„Ovaj svijet je danas organiziran kao zajednica nacija ili naroda, i svaki narod koji nije institucionalno organiziran, on nažalost ne pripada toj svjetskoj zajednici, ni kao član, a s toga ne može i nema mogućnosti da učestvuje u svjetskim tokovima sa svim ostalim nacijama i narodnostima. Bošnjaci kao državotvorni narod ovdje na Balkanu i u Evropi, nažalost je spriječen da se u nacionalnom smislu zaokruži onda kada su se mnogobrojni narodi prije nekoliko vijekova tako organizirali i psotavili. Mi smo opstali zahvaljujući Božijim kerametima i Božijoj intervenciji, i na tome smo Stvoritelju zahvalni. Međutim, ne smijemo nikada više dozvoliti da doživimo i dočekamo bilo koji izazov na ovim prostorima, a da jedini naš oslonac bude neko čudo koje će se desiti i na osnovu kojeg ćemo mi opstati i preteći. Tome nas ne uči niti vjera, niti razum, niti naša bogata kulturna i svekolika baština. Naša vizija i strategija treba da se bazira na razumu, na promišljanju, na naučnim strategijama i na institucionalnom organiziranju.“
Prisutnima se obratio i prof. dr. Enes Pelidija, ističući da bez timskog rada nema rezultata.
„Već duže vrijeme govorim da Bošnjaci kao narod ne mogu napredovati bez svojih institucija. Mi smo u bližoj i daljoj prošlosti imali sjajne pojedince za koje smo govorili da su hodajuće naučne institucije, što je najporaznije za jedan narod. Bez timskog rada nema posla i nema rezultata. Radeći dugo vremena u Institutu, naučio sam tamo nešto što je meni do tada bilo nepoznato a to je kroz Institutski rad dolazi se do najboljih naučnih rezultata.“
Direktor Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka, akademik Šerbo Rastoder, poručio je da sve što je branjeno, nije izgubljeno.
„Ovo što mi radimo mi ne radimo ni protiv koga, mi radimo za sve. Ja sam na osnivačkoj skupštini pozvao sve, tako da nisam imao tu vrstu limita, imao sam jednu drugu. Ja strašno mrzim neznanje i strašno mrzim prodavanje neznanja kao opšte poimanje društva, te u tom smislu mislim da je ova naša misija tek prvi korak. Mi planiramo organizirati letnju školu, a pored letnje škole ćemo organizirati i brojne druge aktivnosti.
izvor: Agencija SANA
