Rat u Ukrajini, koju je napala Rusija veliki je problem i za Republiku Tursku. Ona ima veoma dobre političke odnose sa jednom i drugom državom, a sa Rusijom je robna razmjena prije epidemije korona virusa dostigla cifru od 40 milijardi dolara. Antalijsku rivijeru je tokom godine posjećivalo 8 miliona ruskih građana. Sa Ukrajinom je razmjena roba i usluga nešto manja, ali je bila na zavidnom nivou.
Turska je među prvim državama svijeta ponudila dobru volju i svoju državu za pregovore o prekidu rata Rusije i Ukrajine. Održane su dvije runde pregovora, nažalost bez značajnijih rezultata.
Turska nije uvela sankcije Rusiji, mada zapadna alijansa to od nje očekuje jer je članica NATO pakta, a njena armija je druga po snazi (poslije SAD) u NATO-u. Poslije pokušaja državnog udara u julu 2016. godine svrgavanja Redžepa Tajipa Erdogana, koji se pripisuje imamu Fetulahu Gulenu, koji je u samom vrhu Cionističkog pokreta, a brižljivo ga čuvaju i štite Amerikanci u državi Pensilvaniji. Javna je tajna da iza pokušaja državnog udara stoji takozvana američka „Duboka država“(čitaj-američka administracija) i država Izrael sa svojim tajnim službama, zemlje zapadne alijanse su pokušale da izoliraju Tursku, jer je pokušaj državnog udara propao.
Izrael, SAD I Francuska su prednjačile. Izrelaski ministar finansija je javno nagovijestio da će uništiti tursku liru. To se nije desilo. Turskoj je pritekla u pomoć katarska kraljevska familija Al Tani, novčano osnaživši Tursku sa 16 milijardi dolara. Reagirale su SAD tako što su Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Kuvajtu naložile potunu blokadu Katara.
To je trajalo više od 3 mjeseca, a Turska i Iran su avionima i brodovima dopremale Kataru hranu, lijekove i ostale potrepštine. Turska vojna baza, odnosno njenih 7 hiljada askera čuva i štiti kraljevsku familiju El Tani, koja je predsjedniku Turske Erdoganu u znak zahvalnosti poklonila predsjednički avion vrijedan više od pola milijardi dolara.
Redžep Tajib Erdogan je revidirao tada svoju spoljnu politiku. Popravio je odnose sa zemljava zaljeva, sa Egiptom i Izraelom. Na red je došlo i popravljanje odnosa sa SAD. Šef turske diplomatije bi trebalo da posjeti Ameriku do kraja ove godine. To će biti njegova prva posjeta SAD, otkako je Džozef Bajden predsjednik.
Strateški mehanizam, koji su lansirale SAD i Turska treba da podstakne saradnju u odbrani i ekonomiji. to neće otkloniti postojeće nesporazume (pitanja oko Sirije, Libije i Iraka), ali može stvoriti mogućnosti da se otklone glavne tačke sporenja.
Zemlje zapadne alijanse brine to što Erdogan u svojoj spoljnoj politici zasniva i promovira Islam (ne očekuju valjda da promovira Budizam). Takođe ih brinu i „ambicije Erdogana na Bliskom istoku“. Erdogan se okrenuo prema Putinu i Rusiji poslije neuspjelog puča u Turskoj 2016. godine, bez obzira na razlike oko Sirije, Libije i Nagorno Karabaha.
Kada je Turska kupila od Rusije raketni odbrambeni sistem S-400 , nezadovoljstvo SAD i Evropske Unije je kulminiralo. SAD su isključile Tursku iz zajedničkog programa proizvodnje savremenog borbenog aviona F 35. Američki kongres je odbio i zahtjev Turske da iz zajedničkog programa osavremeni postojeću flotu borbenih aviona F 16 i da kupi avione te kategorije.
Iako je „ispeglao“ odnose sa zemljama na Bliskom istoku, Erdogan će pokušati da popravljaodnose sa SAD i Evropskom Unijom, kako bi jačao ekonomiju svoje zemlje. Ekonomski odnosi sa Rusijom će biti otežani a neizvjestan je kraj rata u Ukrajini.
Izbori na državnom nivou su 2023. godine a treba nacionalnu valutu stabilizovati i smanjiti inflaciju. Ipak, Erdogan ima jake adute u rukama. Sljedeće, 2023. godine će pompezno obilježitit jubilej-100 godišnjicu turske republike.Planirano je predstavljanje i promocija ponosa turske države i nacije-najnovija borbena oružja i oruđa.
Svijet bi trebao da vidi turski borbeni avion rađen sa Britancima, zatim borbeni dron-avion, ponos turske vojne namjenske industrije, bespilotne letilice Bajraktar, zatim ofanzivne rakete u klasi S 500 i bar još 2 potpuno nova raketna sistema. Nije tajna da su Turci počeli da rade program Hipersoničnog raketnog oružja, a govori se da je u pripremi i program Interkontinentalnih balističkih raketa te program kosmičkog oružja.
Planirana je velika vojna parada gdje će navedena oružja i oruđa biti svijetu predstavljena na najbolji mogući način. Turska je postala respektabilan proizvođač oružja i vojne opreme. Njihove bespilotne borbene dronove Bajraktar svstavaju u najboljena svijetu. Takođe su tu i borbeni oklopni helikopteri u klasi američkog Apača i francuske Pume, sa termovizijskim kamerama koje snimaju na 8 i više kkilometara. Automatska puška Akrep je 2015. godine proglašena za najbolju po NATO standardima.
Turska će predstaviti i novitete u auto industriji. Nedavno su u Las Vegasu (SAD) imali glamurozno predstavljanje svog modela limuzine i džipa koji se već proizvode u Turskoj a na električni su pogon.
Ove godine su Ujedinjene Nacije predvidjele da će zbog rata u Ukrajini i poremećaja klime doći do velike nestašice hrane u svijetu. Turska je veliki proizvođač hrane i iskoritiće šansu da širom svijet plasira poljoprivredne proizvode i hranu.
Njeni proizvodi od kože i tekstila će također naći svoje mjesto na svjetskim tržištima.
U Turskoj govore skoro svi u jedan glas: „Samo neka se što prije završi rat u Ukrajini. Bit će hljeba i igara“…
A Boga mi i para…
Albin Gegić
