Francuska je spremna za sutrašnji drugi krug izbora između centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona i krajnje desno orijentirane političarke Marine Le Pen, od kojih će jedno vladati zemljom sljedećih pet godina nakon žestoke i polarizirajuće predizborne kampanje.
Macron je favorit u utrci za predsjednika u drugom krugu izbora u nedjelju, a ima i naznaka da je svoju dosadašnju prednost povećao borbenim nastupom u izbornoj debati s Le Pen.
No predsjednik i njegovi saveznici prošle su sedmice isticali da je snažan odaziv birača ključan kako bi se u Francuskoj izbjegao šok sličan rezultatima anketa iz 2016. godine koje su u Britaniji rezultirale Brexitom, a u SAD-u dolaskom na vlast Donalda Trumpa.
Pobjeda Le Penove u Evropi bi bez sumnje izazvala šok. Lijevo orijentirani čelnici Evropske unije, među kojima je i njemački kancelar Olaf Scholz, apeliraju na Francuze da glasaju za Macrona, a ne za njegovu suparnicu.
Ulozi su golemi. Le Pen bi u slučaju izbora postala prva žena na čelu Francuske i prva krajnje desno orijentirana predsjednica te zemlje.
Ako pobijedi Macron, postat će prvi francuski predsjednik koji u zadnjih 20 godina ponovno odnosi pobjedu na izborima.
Bude li izabran, Macron bi se trebao simboličnom gestom obratiti svojim pristašama na pariškome Marsovu polju u podnožju Eiffelova tornja.
Birališta će se u kontinentalnoj Francuskoj otvoriti u nedjelju ujutro, a nakon njihova zatvaranja uslijedit će projekcije kojima se obično predviđaju rezultati s priličnim stepenom tačnosti.
No birači će u francuskim prekomorskim teritorijima diljem svijeta početi s glasanjem ranije po pariškom vremenu.
Prvi će u subotu glasati oni u Sjevernoj Americi i na Karibima, a nakon njih će na birališta izaći birači s područja Pacifika te potom oni koji žive u području Indijskog okeana.
Subota je dan predizborne šutnje, kada prestaju kampanje i ne objavljuju se nikakve projekcije ni rezultati anketa.
Macron i Le Pen su se zadnji put prije izbora biračima obratili u petak.
Le Pen smatra da će se pokazati kako su istraživanja javnog mnijenja koja Macronu daju prednost pogrešna te je podsjetila na plan svog suparnika po kojem bi se dob za umirovljenje sa 62 godine povećala na 65.
Macron je rekao da Le Pen pokušava prikriti autoritarnu platformu svoje “ekstremne desnice” koja stigmatizira muslimane te planira zabraniti nošenje hidžaba, marama, jarmulka i ostalih vjerskih obilježja.
Analitičari smatraju da bi se od izlaska na izbore moglo suzdržati između 25 i 30 posto građana, posebno glasača ljevice, koji su nezadovoljni Macronovom poslovnom agendom.
Na slabiji izlazak na birališta mogli bi utjecati i školski proljetni praznici koji traju u većem dijelu zemlje.
Lider krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon, koji je u prvom krugu glasanja 10. aprila osvojio treće mjesto, odlučio je ne pridonijeti Macronovoj pobjedi u drugom krugu tako što je odbio podstaći milione svojih pristaša da podrže aktuelnog predsjednika.
Istovremeno je insistirao na tome da Marine Le Pen ne smiju dati niti jedan glas.
Ankete su pokazale da Macron vodi za oko 10 postotnih bodova. Dugo očekivana TV debata nije promijenila taj trend i, ako ništa drugo, Macronu je omogućila da stvori još veći jaz.
Analitičari predviđaju da bi rezultat mogao biti tješnji nego 2017. godine, kada su se u drugom krugu našli isti kandidati, a Macron je pobijedio sa 66 prema 34 posto osvojenih glasova.
Aktuelni je predsjednik svoje sugrađane pozvao i da ne ponove istu pogrešku poput birača u drugim zemljama koji su bili protiv Brexita i protiv izbora Trumpa za predsjednika države, no odlučili su ne izaći na birališta.
