Prvi od govornika, prof. Haris Ibrahimović istakao je da je ova knjiga opomena da se nad svojom historijom i prošlošću moramo ozbiljno zamisliti.
“Ova knjiga aktuelizira brojna pitanja, ne samo usko vezana za Sandžak. Davno je rečeno da, kod onih koji negiraju genocid, uvijek postoji potreba da iste i negiraju. Ova knjiga je tu da opomene da se nad bošnjačkom historijom i prošlošću trebamo ozbiljno zamisliti. Ona je, bez ikakve vrste patetike, zaista tragična. Naše gazije i šehidi su dostojanstveno branili ovu zemlju, s’ toga trebamo biti ponosni na njih”, kazao je prof. Haris Ibrahimović.
Jedan od promotora bila je i novopazarska spisateljica i književnica Šefka Begović-Ličina. Između korica ove knjige istina je koja je ostavljena kao hajrat ovome narodu, ističe ona.
“Ova knjiga nam je opomena šta nam se desilo i urnek da nam se to više nikad ne dogoditi. Od dušmanskog zlog nijjeta brani se na razne načine. Neko to čini puškom i snagom, neko dovom i naoružanim saburom, a neko oštrim perom. Naš Harun je to uradio na način da ostane zauvijek. Na takve ljude trebamo biti ponosni. Brojne nepravde napravljene slovom kroz historiju sada ovim djelom ispravljaju autor dr. Harun Crnovršanin, te koautori Sadiković i Akova. U koricama ove knjige istina je bošnjačkom narodu ostavljena kao hajrat”, istakla je Begović-Ličina.
Koautor Refik Akova obratio se prisutnima. Sandžak je, ističe, jedna velika i lijepa njiva iz koje izrasta najvrijednije sjeme. To sjeme čini ga kroz historiju ponosnim.
“Ako nemamo jake institucije mi smo stali kao narod. Ja gledam Sandžaku kao jednu veliku i lijepu njivu svu prosijanu sjemenom najkvalitetnijim sjemenom. Tu izrastaju klasovi koji postaju veliki ljudi, naučnici, profesori. Ti klasovi ponosno čuvaju ime i historiju Sandžaka. Oduvijek sam se divio hrabrošću tih ljudi. To može samo sa ove sandžačke bereketli njive. Mi trebamo što prije ispisati svoju historiju i historijografiju, odbaciti sve ono što nam je iskrivljeno i nametnuto kroz vijekove i vrijeme, pa onda to među sobom izučavati. Naše buduće generacije moraju znati potpunu istinu o sebi. Mi se, znajte, nemamo čega stidjeti. Mi smo u svim vremenima i narodima bili odabran narod”, kazao je Refik Akova.
Velika podrška projektu bio je humanista i dobrotvor Ljutvija Balkan. U kratkom obraćanju je poručio da ovakva djela trebaju da se nađu u biblioteci svake porodice.
“Našeg brata Haruna poznajem neko vrijeme, ali njegova djela pratim dugo vremena. I dok ga još nisam znao. Zahvalan sam Bogu što sam mogao bar na neki način da učestvujem u izradi i završnici ovog projekta. Ovi ljudi, intelektualci, ponos su našeg naroda. Uvijek ćemo biti tu za njih i šta da kažem – neka odmah spremaju drugu”, kazao je prijatelj ovog projekta Ljutvija Balkan.
Autor dr. Harun Crnovršanin zahvalio se svim prisutnima. Istakao posebnu zahvalnost svojoj porodici i supruzi koja mu je, kako kaže, najveća podrška bila kroz cijeli trodecenijski rad. Poslao i poruku da ova knjiga ne poziva na mržnju i osvjetu. Ona služi kao sjećanje na naše velikane.
“Ovom knjigom ne želimo zazivati nikakav revanšizam, niti osvjetničke porive. Njom smo samo htjeli da istaknemo da ćemo se uvijek sjećati naših predaka koji su dali svoje živote za naš toprak, naš Sandžak”, kazao je autor.
