"Svjestan sam da nema riječi kojima se može nadoknaditi gubitak najmilijih. Ipak, koristim ovu priliku da uputim iskreno izvinjenje ispred Uprave policije", kazao je direktor @PolicijaCG #ZoranBrđanin na memorijalnom skupu u Herceg Novom.
1/3 pic.twitter.com/9CGdPYoR4z— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) May 25, 2022
Brđanin je ispred zgrade hercegnovske policije, u kojoj je tada bio saborni centar za izbjeglice, kazao da sadašnje rukovodstvo Uprave policije pravi otklon od onoga što se u toj zgradi dešavalo prije 30 godina:
„I prema strašnim posljedicama takvog činjenja po žrtve kojima danas odajem pijetet.“
Memorijalnom skupu, koji su organizovale nevladina udruženja koja se bave ratnim zločinima počinjenim na teriotriji Crne Gore tokom devedesetih, prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač, ministar rada Admir Adrović.
Ovo je prvi put da zvaničnici Vlade Crne Gore prisustvuju obilježavanju godišnjice deportacije.
Ministar policije podržao postavljanje spomen obilježja
Odajući počast žrtvama ministar Adžić je kazao da niko od počinioca zločina ne treba da bude aboliran:
„Nažalost, prethodne tri decenije nije bilo političke volje, ni spremnosti, da se ovaj zločin prihvati i nazove pravim imenom, te da se potpuno rasvijetli. Bez obzira na tadašnje prilike niko od počinioca ne treba da bude aboliran od odgovornosti.“
Adzić je poručio da podržava podizanje spomen obilježja ispred zgrade policije u Herceg Novom, rekavši da je to „ne samo profesionalna, već prije svega ljudska i moralna obaveza“.
Crnogorska policija je 27. maja 1992. godine nezakonito uhapsila 66 civila Bošnjaka iz Bosne i Hrecegovine, koji su u Crnu Goru došli bježeći od rata, a potom ih isporučila vojsci Republike Srpske, Radovana Karadžića.
Većina je odmah likvidirana, a ostali su odvedeni u logore.
Prema podacima Akcije za ljudska prava (HRA) samo njih 12 je preživjelo mučenje. I dalje nijesu pronađena tijela svih žrtava deportovanih, niti se zna tačno mjesto na kome su ubijeni.
“ Ipak je ova godišnjica sasvim izuzetna. Danas su sa nama po prvi put u istoriji obilježavanja godišnjica zločina deportacije ministri u Vladi i prvi put je tu čelni čovjek crnogorske policije“, kazala je izvršna direktorka HRA, Tea Gorjanc -Prelević.
Pred okupljenim članovima prorodica žrtava deportacije Gorjanc-Prelević, je kazala da osamnaest godina zajedno obilježavaju zločin i bore se protiv zaborava.
Za zločin deportacije izbjeglica u Herceg Novom do danas niko nije osuđen.
Apelacioni sud je 2012. godine , oslobodio devet nekadašnjih policajaca nakon, kako je sopštila HRA, neistinite tvrdnje domaćih sudova da Crna Gora zvanično nije učestvovala u ratu u BiH.
Država mora da se oslobodi krivice za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica , kazali su, 25. maja iz Bošnjačkog vijeća Crne Gore i pozvali nadležne da taj, kao i druge slučajeve ratnih zločina, aktuelizuju i pravosnažno okončaju.
Naveli su da je Crna Gora platila naknadu štete porodicama žrtava, ali nije obezbijedila krivičnu pravdu u tom slučaju, odnosno nije došla do nalogodavaca i direktnih izvršilaca.
„Jedini grijeh deportovanih bilo je njihovo bošnjačko ime i prezime koje su dobili rođenjem. Ovaj zločin i dalje predstavlja dvostruku mrlju na obrazu države Crne Gore koja se u svojoj istoriji ponosila čojstvom. Prvo zato što su nedužni ljudi deportovani dželatima, a drugo što zločin posredno – u kontinuitetu traje 30 godina i što još niko nije adekvatno kažnjen za stradanje civila koji su u našoj državi potražili spas.“ izjavio je član Bošnjačkog vijeća dr Bejto Šahmanović.
