Kurti je na Facebooku napisao da sumnja da kada je Rafael Lemkin u svojoj knjizi “Vladanje Osovine u okupiranoj Evropi” prvi put upotrebio termin “genocid”, pomislio da će neko u 21. vijeku uspjeti da izgradi čitav narativ diskusije zasnovan na poricanju genocida.
– I danas genocid znači preduzimanje radnji koje imaju za cilj uništenje (u cjelini ili djelimično) nacionalnih, etničkih, rasnih ili vjerskih grupa, a ono što se dogodilo u Srebrenici prije 27 godina nije ništa manje nego genocid. Ništa manje od namjernog ciljanja žrtava radi njihovog postojanja – naveo je Kurti.
Kosovski premijer je kazao da je šteta izazvana genocidom u Srebrenici višestruka.
– To ide dalje od 8.372 ubijenih muškaraca i dečaka, više od 30.000 djece i starih zlostavljanih i prisilno raseljenih. Nanesena šteta se svake godine prenosi na bol majki, suze sestara, doživljene traume, nekontrolisanu patnju. Šteta izazvana genocidom se ne može popraviti, ali se može prepoznati prihvatanjem – napisao je Kurti.
Naglasio je da se u vremenu u kojem živimo, žrtvama svakodnevno stavlja so na ranu kada se genocid nad Srebrenicom bestidno negira od Srbije, kada se uloga te strašne agresije minimizira do beskonačnosti, kada organi koji treba da izađu i ponizno se izvine, izađu i besramno negiraju postojanje genocida.
Kurti je poručio da u vremenima poput ovih “moramo zapamtiti da je prvi korak u ponavljanju genocida poricanje, stoga moramo biti pažljivi i glasni u našem obilježavanju i našim zahtjevima za priznanjem i poniznošću prema jednom od najstrašnijih genocida koji se dogodio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”.
