Angloindijski kontraverzni pisac Salman Rushdie, kojem je zbog romana Satanski stihovi objavljenog 1988. godine u Iranu izrečena smrtna kazna, napadnut je danas tokom priprema da održi predavanje u New Yorku, izvijestio je Associated Press.
Izvještač agencije vidio je kako je muškarac upao na binu u institutu Chautauqua i nasrnuo na njega dok su ga predstavljali, prenio je FoNet.
Rushdi je pao na pod, a napadač je obuzdan i uhapšen.
Prema policiji New Yorka i očevicima, Rushdie je uboden u vrat i helikopterom je prebačen u bolnicu, no, njegovo stanje nije poznato. Stacey Schlosser, svjedok napada, kaže za AP da je Rushdie uboden šest do osam puta prije nego što je napadač zaustavljen.
Guvernerka New Yorka Kathy Hochul rekla je da je Rushdie živ i da „dobija potrebnu njegu“, piše Reuters, a njegov agent nešto kasnije je objavio da je na operaciji.
https://twitter.com/Raza5_92/status/1558133743210176517?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1558133743210176517%7Ctwgr%5E9712368160a108f794abb488c50cbd7c22049c01%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fbalkans.aljazeera.net%2Fnews%2Fworld%2F2022%2F8%2F12%2Fsalman-rushdie-napadnut-uoci-predavanja-u-new-yorku
Kontraverzni književnik Salman Ruždi rođen je u Indiji, a slavu je postigao romanom “Djeca ponoći” iz 1981, koji je samo u Velikoj Britaniji prodan u milion primjeraka. Život mu je promijenila četvrta knjiga, “Satanski stihovi” iz 1988. godine.
Taj roman izazvao je bijes islamskog svijeta koji su ga smatrali bogohuljenjem.
Rushdiejeva knjiga Satanski stihovi zabranjena je u Iranu jer mnogi muslimani smatraju da je riječ o bogohuljenju.
Godinu dana kasnije, pokojni iranski lider ajatolah Ruholah Homeini izdao je fetvu, pozivajući na Ruždijevu smrt.
Iran je također ponudio više od tri miliona dolara nagrade za svakog ko ubije Rushdieja, podsjeća AP.
Rushdie se uz pomoć britanske vlade i policije sakrivao gotovo deceniju i rijetko izlazio u javnost.
Godine 1998. tadašnji predsjednik Irana Mohammad Khatami rekao je da više ne podržava ubijanje Ruždija, ali je fetva ostala na snazi.
Nekoliko desetina ljudi ubijeno je nakon objave te knjige, među njima i njeni prevodioci. Nagrada za Ruždijevo ubistvo i dalje je aktivna, iako se godinama kasnije iranska vlast distancirala od Homeinijeve fetve. Pisac je, međutim, zadnjih godina živio relativno slobodno.
Times of Israel navodi kako se “iranska vlada odavno distancirala od Khomeinijevog dekreta, ali je antiruždijevsko raspoloženje ostalo” i da je 2012. godine poluzvanična iranska vjerska fondacija podigla nagradu za Rushdieja sa 2,8 na 3,3 miliona dolara.
Rushdie je tada ocijenio kako “nema dokaza” da su ljudi zainteresovani za nagradu, navodi list.
Kad ga je 2007. kraljica Elizabeta II proglasila vitezom, u Iranu i Pakistanu izbili su protesti. Jedan pakistanski ministar tada je rekao da odavanje te počasti “opravdava samoubilačke napade”.
Književna događanja na kojima je učestvovao Ruždi dobijale su prijetnje ili su ih muslimani bojkotovali. Ruždi, sin bogatog indijskog muslimanskog preduzetnika, školovao se u Engleskoj i diplomirao historiju na Kembridžu.
