Veliki broj Bošnjaka na izbornim listama u Švedskoj

Bošnjačka zajednica u Švedskoj broji oko 100.000 pripadnika. Pored doseljenika iz Bosne i Hercegovine nju čine i Bošnjaci iz Sandžaka (Srbija, Crna Gora), te sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije, kao i njihovi potomci.

0
SHARES
30
VIEWS

Zapadnoevropska društva zajedno sa demografskom krizom već duže vrijeme prolaze različite političke krize koje sve više pokazuju ispravnost one poznate Čerčilove izreke da je demokratija najgori mogući sistem vladanja, ako izuzmemo sve ostale.

Naime, u evropskim društvima odavno se izgubila mjera šta je ‘desno’, a šta ‘lijevo’ jer su razne fobije i populizam postali dominantni.

Related posts

Izbori koji su danas održavaju u Švedskoj su po više razloga historijski. Na njima će se pokazati koliko je ojačala krajnja desnica, a koliko će pasti stranke ljevice. Za Bošnjake i druge manjine u švedskom društvu ovi izbori su presudni jer useljenici imaju svoju političku opciju. Stranka Nijanse je osnovana 2019. godine, kao posljedica jačanja desničarske politike, prisutne čak i u ljevičarskim partijama, koje sve više koriste desničarsku retoriku zaplašivanja i time građane tjeraju na biranje manjeg zla.

Predsjednik stranke je Mykail Yuksel, ranije aktivan u Central Partiet, a njegova potpredsjednica je bošnjačkog porijekla, Adisa Hadžihalilović. Odbor ove stranke čine četiri člana porijeklom iz Bosne i Hercegovine, dvije Šveđanke, kao i ljudi porijeklom iz Azije i Afrike. Vodstvo ove stranke je pokazatelj da je multietničnost vrlina za izgradnju civilizovanog društva jednakih. Svakako da je spaljivanje religijskih knjiga pod izgovorom slobodnog izražavanja, pod nadzorom i zaštitom policije (koja se finansira od poreza koji i mi plaćamo) pokazatelj političke volje većine. U zemlji koja je prepoznata kao ekološka sa razvijenim sistemom za reciklažu je nedopustivo spaljivati bilo šta na ulici, osim kada su u pitanju vjerske knjige radi namjernog izazivanja nereda – kao reakcije na taj čin, koji se žele iskoristiti u predizborne svrhe.

U Švedskoj živi oko 10.500.000 stanovnika, od čega muslimana 800.000. Muslimanska populacija u Švedskoj je izuzetno heterogena i uglavnom je čine doseljenici iz Azije, Afrike i južne Evrope.

Bošnjačka zajednica u Švedskoj broji oko 100.000 pripadnika. Pored doseljenika iz Bosne i Hercegovine nju čine i Bošnjaci iz Sandžaka (Srbija, Crna Gora), te sa Kosova i iz Sjeverne Makedonije, kao i njihovi potomci.

U povodu izbora u Švedskoj Adisa Hadžihalilović je u razgovoru za Anadoliju predstavila svoje političko djelovanje. On je rođena i odrasla u Banja Luci koju je morala napustiti zbog Agresije, a godine 1995. izbjegla je u Švedsku. Po zanimanju je psihoterapeut.

”Pitanja islamofobije i afrofobije, kao i socijalna pitanja su posebno važna za nas jer je Partiet Nyans aktivno učestvovala u sprečavanju odluke o zabrani nošenja hidžaba u švedskim školama i drugim institucijama kao i obaveznom rukovanju u toku rada sa strankama, jer to predstavljalo direktni atak na religijska prava i slobode. Pripadam najmlađoj partiji koja pretenduje za švedski parlament, a koja je osnovana prije tri godine. U tom kratkom periodu uspjela da predstavi svoju politiku i ciljeve biračima, a predizborne ankete pokazuju da imamo veliku podršku”, rekla je za Anadolu Agency (AA) Adisa Hadžihalilović uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora u Švedskoj.

Pojedinci iz useljeničkih zajednica su poprilično aktivni u različitim strankama, ali problem se dešava kada žele da zastupaju interese svoje zajednice, a čega nema u agendama njihovi stranaka.

”Partiet Nyans je za sada jedina stranka koja se zalaže za reprezentativnu demokratiju unutar same stranke, ali i izvan i vazi za jedinu koja ima suštinski multikulturni karakter. U fokusu su nam pitanja kojima se ne bave druge političke opcije. Iz našeg programa i ciljeva fokus u izbornoj kampanji smo stavili na donesena je odluka da istaknu sedam najvažnijih, a to su borba protiv islamofobije, afrofobije, integracija, uspostaviti sankcije Izraelu, besplatan javni saobraćaj, bolji nadzor rada Socijalne uprave i sprečavanje zloubotrebe zakona o zaštiti prava djeteta, izgradnja stambenih objekata sa povoljnijim zakupom i zamrzavanje njenog iznosa na pet godina, plaćeni radni dani za vrijeme vjerskih praznika manjina”, ističe Hadžihalilović.

Djelovanje ove strane je unijelo novu dinamiku na švedskoj političkoj sceni jer njeno rukovodstvo većinom čine kadrovi koji su političko iskustvo stekli u različitim strankama, a pored manjina su privukli povjerenje Šveđana jer nude novu vrijednost.

”Osnivanje naše stranke se često u medijima, ali i od strane ljevičara okarakterisana kao partija nezadovoljstva sa ciljem razjedinjavanja ljevičarskih partija, a ne kao neophodan segment za demokratsko društvo koje ne može razvijati demokratske procese bez aktivnog i reprezentativnog učešća manjina u sistemu. Dosljednom politikom želimo da se uspostavi balans koji danas gotovo ne postoji jer radikalni desničari već godinama djeluju na društvo da se neprijateljski orjentišu prema manjinama, posebno muslimanskim i doseljeničkim, odnosno svemu što ima multikulturni i multireligiozni karakter”, poručuje Hadžihalilović.

Iako imaju ograničene resurse i svoj rad su započeli u okolnostima pandemije ova stranka je uspjela izgraditi svoju horizontalnu i vertikalnu strukturu u gotovo čitavoj Švedskoj.

”Uprkos pandemiji, ograničenim novčanim sredstvima i kadrom stranka je već prepoznatljiva zbog svojih jasnih stavova o zaštiti manjina kako religioznih tako i etničkih. Nadamo se dobrim rezultatima i imamo dobre šanse da uđemo u državni Parlament. Međutim, mi nismo opterećeni ishodom glasanja jer smo i dalje u razvoju. Pred nama je svijetla budućnost. Čak i na lokalnim nivoima stranka ima dobre rezultate i može doprinijeti pozitivnim promjenama. Uvjereni smo da je prvi korak koji će partije koje nas najviše kritikuju otvoriti svoja vrata za saradnju sa nama”, smatra Adisa Hadžihalilović.

Na političkoj sceni u Švedskoj Bošnjaci su zastupljeni u većini stranaka. Među njima se po svom radu posebno ističe Umihana Rašović-Kasumović koja je rođena u Sjenici. Ona je u razgovoru za portal Intelektualno istakla da će se zalagati da se usvoji rezoluciju o Genocidu u Srebrenici.

„Osim sto želim da se borim za ravnopravnost, socijalnu sigurnost, bolje školstvo, zdravstvo i protiv islamofobije, ako uđem u švedski Parlament boriću se za to da Švedska usvoji rezoluciju o Genocidu u Srebrenici, za suvernitet Bosne i Hercegovine kao iza ljudska prava na Balkanu, s posebnim fokusom na Sandžak.“

Next Post

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Welcome Back!

Login to your account below

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.