Više da ponizi odbornika opozicije, nego da uzvisi novog člana Gradskog vijeća, prije mjesec dana gradonačelnik Beograda uporedio je biografije Dobrice Veselinovića i bivšeg generala Vojske RS Svetozara Andrića, rugajući se odborniku što mu u CV-ju stoji da je bio menadžer kampanje „Hoću ceger, neću kesu“.
„General Andrić je bio malo ozbiljniji od menadžera kampanje ‘Hoću ceger, neću kesu’.U svojoj dugogodišnjoj karijeri bio je učesnik nesretnih ratova 90-ih i čovjek za primer. Gospodine Veselinoviću, biografija generala Andrića, to su sabrana dela Fjorodora Mihajloviča Dostojevskog za vašu biografiju“, izjavio je Šapić 18. avgusta 2022.
Jer Dobrica Veselinović nije bio osnivač logora u kom su ljudi mučeni, silovani i na kraju ubijani. U sabrana djela Šapićevog čovjeka za primjer ubraja se i to da za vrijeme rata u Bosni, kao komandant Birčanske brigade VRS, naredio „iseljavanje“ Bošnjaka iz Zvornika, a samo tri dana kasnije svoj potpis stavlja na odluku o osnivanju logora Sušica kod Vlasenice, kroz koji je, do septembra iste godine, prošlo više od 8.000 Bošnjaka i nesrpskog stanovništva. Ubijeno ih je više od 1.600.
I tu sabranim djelima generala Andrića nije kraj.
„Svetozar Andrić 14. jula 1995. ukazom predsjednika RS Radovana Karadžića biva postavljen za načelnika štaba Drinskog korpusa i to se zapravo dešava dok egzekucije srebreničkih Bošnjaka još uvijek traju. Gradonačelnik bi svakako morao da zna i te detalje iz biografije Svetozara Andrića“, kaže Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo.
Istina je, međutim, da protiv generala Andrića istraga koju Fond za humanitarno pravo traži još od 2006, još nije pokrenuta. Šta hoće ti „mrzitelji Srba“, floskulom je gradonačelnik odgovarao na kritike, te dosolio prije nekoliko dana, ovoga puta hvaleći se fotografijom sa ratnim zločincem osuđenim za zločin na Ovčari.
„Slika zbog koje me već 10 godina napada ‘svo kuso i repato’. Evo nove, kao materijal za sljedećih deset. Opet sa Veselinom Šljivančaninom“m napisao je Šapić na Tviteru.
„Imamo paradoksalnu situaciju da država, kroz sudske presude priznaje taj zločin, a s druge strane, taj zločin na dnevnom nivou negira i minimizira kroz jeftin populizam i revizionističke tendencije gradonačelnika i drugih“, navodi Kolarić.
„Pa onda Šapić koji se u to vrijeme bavio sportom naknadno se želi priključiti svim tim ljudima koji su huškali na rat ili vodili rat, ne bi li stekao patriotsku legitimaciju. Kada se Šapić slika sa Šljivančaninom, onda valjda tako vjeruje da je postao veći Srbin“, ocijenio je Filip Švarm, glavni i odgovorni urednik nedjeljnika „Vreme“.
Kao patriota legitimisao se gradonačelnik i krajem jula kada je na inicijativu da naredi uklanjanje murala ratnom zločincu Ratku Mladiću, odgovorio da on ne ispunjava „haške želje“. Ne zna gradonačelnik Šapić šta je ko radio tokom rata u Bosni jer, kako tada reče, nije tamo bio.
„Ta izjava Šapića da on ne zna šta se dešavalo za vrijeme rata odgovarala bi mojoj izjavi da ne vjerujem da se čovjek spustio na Mjesec, jer eto, ja nisam bio na Mjesecu, pa ne znam da li se Nil Armstrong spustio tamo ili nije. Svako ko je htio da sazna i ko želi da sazna bez problema može da sazna šta se dešavalo 1991, ’92, ’93… I u Hrvatskoj i u Bosni i u Krajini i u RS i kasnije na Kosovu. Dakle, mogao je i Šapić“, naglašava Švarm.
Da dosta toga gradonačelnik očito ne zna – saglasni su naši sagovornici, no ipak konstatuju – veći je problem što ako ipak zna, nema problem s onim što zna.
izvor: N1