Ministri finansija država članica EU-a razgovarali su u utorak u Briselu o mogućem evropskom odgovoru na američki program masovnih subvencija za poticanje domaće proizvodnje u području zelenih tehnologija, a Komisija je najavila da će o tome objaviti konkretan prijedlog 1. februara.
“Imali smo intenzivnu raspravu o tome kako odgovoriti na američki zakon o smanjenju inflacije (IRA) u kojoj je učestvovalo više ministara”, rekla je švedska ministrica finansija Elisabeth Svantesson po završetku sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), prenijela je Hina.
Ona je dodala da države članice imaju različite poglede o tom pitanju.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis rekao je da će Komisija objaviti konkretan prijedlog o tom pitanju 1. februara.
“Ne želimo da investicije u čistim strateškim sektorima bježe iz Evrope, što bi oslabilo evropsku ekonomiju. U razgovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama tražimo praktično rješenje, a radimo na širem evropskom odgovoru u tom pogledu, koji će Komisija objaviti 1. februara”, kazao je.
‘EU treba biti dom čiste tehnologije’
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak u svom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu da bi Zeleni industrijski plan trebao Evropu učiniti domom čiste tehnologije i industrijskih inovacija.
Taj plan trebao bi predstavljati dio evropskog odgovora na američki program izdašnih subvencija i poreznih olakšica u području zelene tehnologije.
Američki Akt o smanjenju inflacije (IRA) predviđa paket od 369 milijardi dolara subvencija i poreznih olakšica za proizvode poput električnih vozila pod uvjetom da se proizvode na američkom tlu. U Evropskoj uniji se stoga plaše mogućeg bijega investicija i seljenja proizvodnje iz Evrope u SAD.
Predsjednica Komisije je između ostaloga najavila da će predložiti privremenu prilagodbu pravila o državnim potporama, kako bi se olakšalo finansiranje projekata u području čiste tehnologije.
Na fleksibilnijim pravilima o državnim poticajima naročito insistiraju Njemačka i Francuska, ali se mnoge zemlje ne slažu s tim, bojeći se da to može dovesti do utrke u subvencioniranju, od čega mogu profitirati samo bogate države članice s velikim fiskalnim kapacitetima, a na štetu siromašnijih.
Prošli mjesec su Danska, Finska, Irska, Nizozemska, Poljska i Švedska objavile non-paper u kojem se protive masovnom subvencioniranju proizvodnje.
“Državne subvencije za masovnu proizvodnju i komercijalne aktivnosti mogu dovesti do vrlo velikih negativnih učinaka, uključujući fragmentaciju unutarnjeg tržišta, štetnu utrku u subvencioniranju i slabljenje regionalnog razvoja. Ti negativni učinci mogu biti znatno veći od pozitivnih”, kaže se u tom tekstu.
