Inđića je Sud BiH osudio na 15 godina zatvora kao komandira Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS) za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima 27. februara 1993. godine i njihovom ubistvu na području Višegrada.
“Kada se analiziraju svi dokazi, oni dovode do jedinog mogućeg zaključka – da se Boban Inđić s drugima nalazio na svim ključnim lokacijama”, kazala je predsjedavajuća Vijeća Vesna Jesenković.
Ona se osvrnula na iskaze nekoliko ključnih svjedoka koji su ispričali kako je naoružana grupa, uključujući Inđića i Milana Lukića, krenula iz komande Višegradske brigade do mjesta Štrpci u opštini Rudo, kako je otpravniku vozova naređeno da zaustavi voz na relaciji Beograd – Bar, kako su su Inđić, Lukić i još neki u vozu legitimisali putnike i izveli njih 20, te ih odvezli vojnim kamionom do škole u selu Prelovo u Višegradu.
Vijeće je utvrdilo da je van sumnje dokazano da su civili u večernjim satima u fiskulturnoj sali škole tučeni i skinuti u donji veš, a potom prevezeni do spaljene kuće u selu Mršići, gdje je Lukić iz vatrenog oružja ubio njih 18, dok je Inđić stajao pored njega, a da su dvojicu civila ubili drugi prilikom pokušaja bjekstva. Tijela ubijenih sutradan su bačena u Drinu.
Jesenković je navela da su prisustvo optuženog pri polasku iz Okolišta, preko stanice u Štrpcima i škole u Prelovu do mjesta egzekucije u Mršićima, potvrdili svjedoci Mićo Jovičić, ST-1, Krsto Papić i Dušan Božić.
“Bio je svjestan da su iz voza bez razloga izvedeni iz civili, u čijem legitimisanju je i sam učestvovao… Nalazi se u prisustvu Lukića koji ubija civile”, kazala je predsjedavajuća Vijeća.
Napomenula je da su Papić i Božić na suđenju negirali navode iznesene tokom istrage, ali da je Vijeće prihvatilo njihove ranije iskaze. Ona je dodala da Vijeće nije prihvatilo iskaz Nebojše Ranisavljevića u dijelu u kojem je negirao učešće Inđića u ovim događajima, jer smatra da je želio da ga oslobodi odgovornosti i jer su ti njegovi navodi suprotni iskazima druga četiri svjedoka.
Jesenković je kazala da je Vijeće izreklo kaznu unutar one koja je propisana za ratni zločin protiv civilnog stanovništva po zakonu nekadašnje SFRJ.
U presudi se navodi da je 18 civila bilo bošnjačke nacionalnosti, jedan hrvatske, a identitet jednog, koji je bio arapskog porijekla, nije utvrđen. Dodala je da su dijelovi tijela četiri civila pronađeni prilikom ekshumacije u jezeru Perućac. Porodice oštećenih su upućene na parnicu.
Inđiću je od 2015. suđeno s Lukom Dragičevićem i još sedmoricom bivših pripadnika Višegradske brigade, ali je postupak protiv njega razdvojen 2021. jer je u Srbiji bio osuđen za izazivanje saobraćajne nesreće. Nakon što je izdržao kaznu, suđenje mu je nastavljeno.
Prvostepenom presudom izrečenom 21. oktobra, Dragičević je oslobođen optužbi, a ostala sedmorica su osuđena na po 13 godina zatvora.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je da je izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Miodragom Mitrašinovićem, koji nije uhapšen zajedno sa ostalima dan prije izricanja prvostepene presude.
Milana Lukića je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima. Ranisavljević je ranije osuđen na 15 godina zatvora u Crnoj Gori, a Jovičića je Sud BiH osudio na pet godina nakon što je priznao krivicu.
Inđiću je produžen pritvor, a na prvostepenu presudu dozvoljena je žalba.
