Tokom napada je ubijeno više od 50 ljudi, članova uže i šire porodice Jašari, među kojima i Besartin stric Adem Jašari, komandant tada gerilske OVK.
U seoskoj kući u planinskoj oblasti Drenice u središnjem delu Kosova, bile su i njena majka, sestre, baka i rođake, ispričala je Besarta 2015. za BBC Svetski servis.
„Sećam se kako nas je majka grlila jako, da se ne bismo plašili i davala nam je hleb i vodu”, rekla je Besarta, danas 35-godišnjakinja.
Kad su se posle eksplozija bombi, granata i višednevne razmene vatre, srpske snage približavale kući, Besarta se sakrila ispod kreveta, sve vreme u rukama gnječeći hleb.
Nije bila ni ogrebana, ali su svi oko nje bili mrtvi.
U istoj sobi ležalo je telo ubijenog Adema Jašarija i njegove supruge.
Za Albance na Kosovu Jašari je simbol otpora režimu Slobodana Miloševića i legendarni komandant, čije ime nosi aerodrom u Prištini i fudbalski stadion u Mitrovici.
Za Srbiju je Jašari bio vođa „terorističke grupe” koji je zloupotrebio sopstvenu porodicu koristeći je kao živi štit u akciji u Drenici, po Beogradu središtu albanskih separatista.
Akcija sa neslućenim efektima

AUTOR FOTOGRAFIJE,ARMEND NIMANI/AFP VIA GETTY IMAGES
U Prekazu kod kuće porodice Jašari podignut je Memorijalni kompleks koji obilaze i deca i odrasli, ne samo na godišnjicu ubistva, već i na državne praznike,
Razmena vatre nadomak mesta Srbice, kog Albanci zovu Skenderaj, za srpske vlasti bila je i ostala legitimna antiteroristička akcija, iako su u njoj stradali i žene i deca.
„Ta akcija je izvedena u principu po svim pravilima, svi znamo ko je bio Adem Jašari, da je bio terorista, kriminalac, ubica, lopov, koji je pravio probleme i Srbima i Albancima, kaže Goran Radosavljević Guri, penzionisani policijski general koji je učestvovao u akciji, za BBC.
Istorija porodice Jašari duboko je ukorenjena u borbi za slobodu, ali je uloga ove porodice, „posebno Adema Jašarija, bila veoma velika u ujedinjenju političkog i vojnog faktora na Kosovu”, kaže bivši pripadnik OVK Daut Haradinaj.
„Imao sam sreću da dobro poznajem vojskovođu Adema Jašarija i njegovu porodicu.
„Bio je mudar, odlučan, pragmatičan i vizionar”, kaže Haradinaj u pisanoj poruci za BBC na srpskom.
Posle akcije u Drenici, oružani sukob bezbednosnih snaga pod komandom Slobodana Miloševića i OVK su svakodnevni, a naredne godine, 1999, NATO je započeo bombardovanje tadašnje Savezne Republike Jugoslavije.
Na mestu stradanja porodice Jašari podignut je Memorijalni kompleks, koji svake godine obilaze najviši kosovski zvaničnici, a gotovo da nema mesta na Kosovu da Ademu Jašariju nije podignut spomenik.
Kada mu je nedavno obeležen rođendan na državni praznik, predsednica Kosova Vjosa Osmani istakla je da je bio „odlučan, hrabar i borben”.
„Jednom je ušao u istoriju da bi ostao zauvek i da se pamti posebno 28. novembra uz Dan albanske zastave i Dan nezavisnosti – jedan dan i tri istorijska datuma.
„Adem Jašari je heroj našeg detinjstva”, rekla je Osmani, odajući počast ispred grobova porodice Jašari u Prekazu.
Ko je bio Adem Jašari?

Adem Jašari imao je 42 godine kad je ubijen.Adem Jašari je rođen 1955. godine.
Završio je srednju tehničku školu.
Njegov otac Šaban Jašari bio je prvi učitelj u Drenici posle Drugog svetskog rata, ispričao je jedan od potomaka, Bekim Jašari za agenciju Anadolija.
I on je život posvetio borbi za slobodu Albanaca, zbog čega je gonjen i zatvaran, a bio je i jedan od učesnika demonstracija 1968. godine.
Očevim stopama krenuće i sinovi, Hamza i Adem, koji su bili među organizatorima demonstracija Albanaca na Kosovu protiv oduzimanja autonomije ovoj pokrajini 1989. godine.

„Od tada je Adem je s puškom u ruci širio svoju grupu i širom Kosova mobilisao Albance”, ispričao je Bekim.
U julu 1997. zajedno sa još 14 kosovskih Albanaca Jašari je u odsustvu osuđen u Prištini, a pojedine međunarodne nevladine organizacije su proces opisale kao politički.
„On je bio prvi odmetnik, prvi čovek koji je bio van zakona i osnivao OVK-a”, kaže Nedžmedin Spahiu, kosovski politički analitičar.
Pripadnici OVK-a tih meseci sve češće napadaju policijske stanice, za šta su srpske vlasti sumnjičile i Jašarija.
Zato je, kao uporište pobunjenika, porodična kuća Jašari bila na meti policije i u januaru 1998, ali su tada Adem i deo boraca pobegli u šumu, a silovane su dve maloletne devojke iz porodice Jašari, kaže Spahiu.
To je bila velika sramota za albansku porodicu i Adem Jašari je odlučio da neće bežati, makar se svi žrtvovali, napominje on.
Zato je na čitavu akciju, ali i na ličnost Jašarija moguće gledati kroz različite prizme, ističe Spahiu.
„Ako gledate sa pozicije kosovskih interesa, on je glavni nacionalni heroj zbog toga što je ukinuo strah kod Albanaca i pokrenuo borbu za slobodu.
„Ako se gleda sa srpske strane, on je kriv što je Srbija izgubila deo teritorije”, ocenjuje Spahiu.
Ukoliko se, pak, gleda sa ljudske strane, Jašari je čovek koji je branio sopstveno ognjište i prava vlastitog naroda, dodaje.
„Ipak je on žrtva, sa ljudske strane, jer se i sam žrtvovao.
„Nije otišao u Kragujevac da napadne nekog ili izvede teroristički čin tamo, nego je poginuo u vlastitoj kući”, zaključuje Spahiu.